Zanimanja: optičar, inženjer optometrije, dr.spec.oftalmolog
U proteklih tjedan dana su
na e-portalima i u dnevnom tisku objavljeni članci koji neupućene mogu krivo
informirati o strukama: optika i optometrija.
Hrvatsko društvo optičara
i optometrista (HDOO) kao krovna organizacija optičara i optometrista u Republici
Hrvatskoj već 39 godina okuplja i štiti interese svojih članova, radi na
edukaciji, organizaciji seminara i stručnih predavanja i drugih aktivnosti u
svrhu promocije i napretka struke i kvalitete usluge prema krajnjim
korisnicima.
Osjećamo potrebu pojasniti
široj javnosti činjenice o kojima se u člancima govori.
U Republici Hrvatskoj
danas postoje 3 zanimanja koja su često krivo protumačena; optičar, inženjer
optometrije i dr.med.spec.oftalmolog.
Optičar
Naočalni optičar ili
tehničar za očnu optiku je osoba koja preporuča, izrađuje, popravlja i
isporučuje naočale, medicinsko pomagalo na temelju propisanih dioptrijskih
vrijednosti.
On preporuča vrstu
dioptrijskog okvira, naočalnih leća i u konačnici izrađuje naočale za krajnjeg
korisnika. Optičari se školuju kroz četverogodišnji strukovni program u
Tehničkoj školi „Ruđer Bošković" u Zagrebu i Tehničkoj školi u Splitu (svake
dvije godine jedan razred).
Danas u RH ima oko 940
optičara/optičarki, a na prste se mogu izbrojati oni koji su nezaposleni. To je
dakle, cijenjena i tražena struka.
Nakon godina rada u
struci, stjecanja iskustva i usavršavanja vještina, optičar stječe pravo
pristupanja majstorskom ispitu i nakon pozitivnog ishoda stječe status majstora
očne optike.
Prema podacima Obrtničke komore u RH danas ima oko 460 majstora/majstorica očne optike.
Ni optičari ni majstori
očne optike nisu osposobljeni za mjerenje dioptrije niti za određivanje vidne
oštrine.
Inženjer optometrije
Bacc.ing.opt. ili inženjer
optometrije stječe zvanje nakon završenog stručnog studija, tehničkog smjera
studija očne optike Veleučilište Velika Gorica. Pri tome ne mora nužno biti i
majstor očne optike ili optičar.
Slijedeći primjere iz
drugih Europskih zemalja u kojima ova struka postoji već desetljećima, nije
rijedak slučaj da i domaće ugledne tvrtke stipendiraju svoje perspektivne mlade
ljude na studiju očne optike.
Na prijedlog Nacionalnog
vijeća za visoko obrazovanje, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa je 2007.g. Veleučilištu Velika Gorica izdalo dopusnicu za stručni studij
očne optike. Od tada svake se godine uspješno upisuju nove generacije
studenata.
Prema dostupnim podacima, svake
školske godine se upisuje 40-ak novih studenata, a danas u Hrvatskoj ima ukupno
završenih 180 inženjera optometrije. Važno je naglasiti da svi inženjeri
optometrije sami financiraju svoj studij te njihovo obrazovanje državu ne
košta.
Ono što je za naše prilike
osobito interesantno je da su gotovo svi inženjeri optometrije u radnom odnosu
- zaposleni.
Stručne kompetencije stječu
se završenim stručnim studijem na kojem su kao predavači domaći, ali i
cijenjeni europski stručnjaci, obuhvaćaju: optičku korekciju refrakcijskih i
drugih anomalija oka (pogreške loma zraka svjetlosti), samostalno određivanje i
primjena potrebnih naočala, kontaktnih leća i ostalih pomagala za poboljšanje
vida, ergonomija gledanja, savjetovanje o pravilnoj uporabi naočala, kontaktnih
leća te ostalih pomagala za vid.
Inženjeri optometrije se
ne bave postavljanjem dijagnoza niti liječenjem oka.
Kroz trogodišnji studij
stječu znanja i vještine iz refrakcije i binokularnog vida, kontaktnih leća,
ergonomije gledanja, optometrijske prakse.
U svojoj praksi provode
radnje kako bi utvrdili oštrinu vida, izmjerili refrakcijsku pogrešku oka zbog
pogreške u lomu zraka svjetlosti (kratkovidnost, dalekovidnost, astigmatizam, staračku
dalekovidnost itd…) i na temelju toga mogli preporučiti primjenu naočala ili
kontaktnih leća. Inženjeri optometrije se ne bave bolestima oka.
Ukoliko prilikom
utvrđivanja vidne oštrine, mjerenja dioptrije i drugih postupaka koje provode u
praksi primjete nepravilnosti zbog kojih nije moguće sa sigurnošću zaključiti rezultat,
klijenta trebaju o tome obavijestiti i savjetovati o daljnjim koracima koji su u
njegovom interesu.
Prema tumačenju Ministarstva
zdravlja djelatnost optometrije po svojoj naravi ne spada pod zdravstvenu već
pod gospodarsku djelatnost.
Dr.med.specijalist oftalmolog
Oftalmolog je doktor
medicine, liječnik koji pruža kompletnu brigu o zdravlju oka. Medicinski
tretira sve bolesti oka i ozljede, propisuje lijekove te vrši kirurške zahvate
istih. Nije direktno povezan s izradom dioptrijskih naočala i najčešće ne daje
savjete vezano za odabir naočalnih leća.
Oftalmologu bi se trebali
obratiti osim na redovni pregled oka, oni koji sumnjaju da u zdravstvenom smislu
nešto nije u redu s vidom, od ranije imaju simptome ili već ustanovljeno patološko
stanje oka, postavljenu dijagnozu, u postupku su liječenja, u kratkom vremenu
primjete nagle promjene i slično …
Uputnicu za liječnički pregled kod oftalmologa može se
zatražiti redovnim putem; kod liječnika opće prakse, obiteljskog liječnika a u
slučaju povrede oka, traume ili drugog iznenadnog stanja putem hitnog prijema.
U slučaju redovnog prijema, liste čekanja ovise o
trenutnoj situaciji. U nekim zdravstvenim ustanovama se može čekati i do
nekoliko mjeseci.
Kako je poznato široj
javnosti, na pregled vida koji uključuje i mjerenje dioptrije i provjeru
oštrine vida, u nekim se zdravstvenim
ustanovama čeka i po nekoliko mjeseci, bez obzira radi li se o bolesnom ili
zdravom oku. U konačnici, u praksi se pokazalo da suradnjom i međusobnim
uvažavanjem stručnjaka u sva tri zanimanja upravo korisnici usluga, klijenti,
pacijenti imaju najviše koristi.
U Hrvatskoj se zvanje
inženjer optometrije kao i optometrijska djelatnost spominju tek u zadnjih
nekoliko godina dok su u Europskim zemljama prisutni već duže vremena.